Otočki gmazovi u opasnosti: 30 posto prijeti izumiranje!

Otočki gmazovi u opasnosti: 30 posto prijeti izumiranje!

Što se događa u prirodi na našim otocima? Unatoč ograničenoj površini od samo sedam posto zemljine površine, one su pravi raj biološke raznolikosti. Otprilike trećina od oko 12.000 poznatih vrsta gmazova ovdje je pronašla svoj dom. To uključuje fascinantna stvorenja kao što su golema kornjača s Galapagosa i komodski varan. Nažalost, stvari izgledaju turobno: oko 30 posto gmazova na otocima prijeti izumiranje, što je znatno iznad svjetskog prosjeka od dvanaest posto. Kleine Zeitung izvještava da je samo oko sedam posto znanstvenih studija od 1960. pokrivalo ugrožene otočne vrste, što hitno treba promijeniti.

Što prijeti ovim jedinstvenim staništima? Velik dio opasnosti dolazi od ljudskih aktivnosti. Poljoprivredna ekspanzija, krčenje šuma i onečišćenje stvaraju ogroman pritisak na otočne ekosustave. Invazivne vrste, poput unesenih mačaka, također imaju razorne učinke. Oni predstavljaju ozbiljnu prijetnju jer mnogi otočni gmazovi nisu razvili učinkovite obrambene mehanizme protiv predatora sisavaca. Treba ozbiljno razmisliti o mački koja može pojesti više od 90 guštera godišnje na otoku. Smaragdnoj zmiji Principe, kritično ugroženoj otočkoj vrsti, također je potrebna hitna pažnja jer postoji malo podataka o njenom načinu života.

Invazivne vrste i njihove opasnosti

Koje su opasnosti od invazivnih vrsta? Prema WWF-u, u svijetu postoji više od 37.000 stranih vrsta, od kojih je više od 3.500 klasificirano kao invazivno. Ove se vrste mogu nastaniti na novom području i tako ugroziti autohtone životinjske i biljne vrste, kao i stabilne ekosustave. Konkretno u Njemačkoj je već registrirano 1015 vrsta neobiota koje su se nastanile u prirodi. Iako nisu svi neofiti i neozoe invazivni, oni ipak mogu ozbiljno narušiti ravnotežu u prirodi, posebice u vrijeme klimatskih promjena. WWF upozorava na povećano širenje alohtonih vrsta, čemu pogoduje zagrijavanje našeg planeta.

Kako se ocjenjuje trenutno stanje biološke raznolikosti na otocima? Istraživači poput prof. Severina Irla sa Sveučilišta Goethe otkrili su da više od 50 posto svih ugroženih vrsta živi na otocima. Šokantno, tri četvrtine svih dokumentiranih izumrlih vrsta bili su otočani. U eseju u “Globalnoj ekologiji i očuvanju” znanstvenici naglašavaju dramatičnu situaciju otočnih ekosustava i potrebu poduzimanja zaštitnih mjera.

Mjere za budućnost

Što treba učiniti da naši otočani dobiju šansu za opstanak? Znanstvenici zagovaraju potpuni popis vrsta na otocima. To je jedini način da se razviju primjereni koncepti očuvanja prirode. Suradnja između nacionalnih institucija, lokalnih zajednica i neakademskih izvora može napraviti veliku razliku. Uključivanje lokalnog stanovništva ključno je za postizanje ravnoteže između očuvanja prirode i potreba ljudi. Nužne su konkretne mjere za zaštitu akutno ugroženih vrsta i njihovih staništa kako bi se osigurao opstanak naših fascinantnih otočkih bića. Uni Frankfurt pokazuje da fokus mora biti na očuvanju ove jedinstvene bioraznolikosti.